<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">
  <channel>
    <title>Goran Rakić</title>
    <description></description>
    <atom:link href="https://blog.goranrakic.com/archives/fsn.xml" rev="self" type="application/rss+xml"/>
    <atom:link href="https://blog.goranrakic.com//fsn.html"/>
    <pubDate>Sun, 19 Feb 2017 02:39:16 +0100</pubDate>
    <lastBuildDate>Sun, 19 Feb 2017 02:39:16 +0100</lastBuildDate>
    <id>https://blog.goranrakic.com//fsn.html</id>
 
 <item>
       <title>Novotarije u iPod-u i nedostajuća otvorena specifikacija</title>
        <description>&lt;p&gt;Uz novu nadogradnju iPod/iTunes softvera, Apple je uveo nekoliko novotarija od kojih ću izdvojiti dve, i obe imaju falinku nepostojanja otvorene specifikacije, što je pored kratkotrajnog flertovanja sa FOSS zajednicom i inače karakteristično za Apple proizvode. (Primetite samo na koji način se goniči za raznorazne komponente Apple računara pojavljuju u Linuks kernelu, da izdvojim samo iritirajući AirPort)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Prva novotarija je da je datoteka &lt;tt&gt;iPod_Control/Device/SysInfo&lt;/tt&gt; uklonjena. Ova datoteka sadrži informacije o iPod modelu i njegovim karakteristikama, i za to je koristi ne-iTunes softver. Da sada neko ne bi pomislio da se opet radi o tamo nekim hakerima na GNU/Linuksu koji nešto viču, nakon nadogradnje, veoma je moguće da iPod &lt;a href=&quot;http://blogs.ittoolbox.com/security/investigator/archives/offtopic-latest-ipod-upgrade-breaks-ipod-car-interfaces-11712&quot;&gt;ne radi sa drugim uređajima&lt;/a&gt; kao što je auto-radio. Kao i svaki put do sada, kada je Apple bez jasnih tehnički orijentisanih pobuda menjao format zapisa, FOSS zajednica će uspeti da postigne kompatibilnost, ali po koju cenu? (Ukoliko imate iPod čiji upravljački softver niste nadogradili nedavno, Aaron Bockover će vam biti zahvalan &lt;a href=&quot;http://abock.org/2006/09/14/we-need-you-and-apple-sucks-part-2/&quot;&gt;ako mu pošaljete ovu datoteku&lt;/a&gt;) Naravno, do tada se suzdržite od nadogradnje, baš kao što i &lt;a href=&quot;gnu.org/software/gnupod/gnupod.html&quot;&gt;GNUpod stranica&lt;/a&gt; savetuje.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Druga novotarija jesu &lt;a href=&quot;http://www.bensinclair.com/article/whats-inside-an-ipod-game&quot;&gt;igrice za iPod&lt;/a&gt;. Apple je ranije objavio dokumentaciju za kreiranje “NotesOnly” aplikacija, što su drugi iskoristili za kreiranje raznoraznih kvizova i sl. Na &lt;a href=&quot;http://ipodlinux.org/IPodGames&quot;&gt;jednoj viki stranici&lt;/a&gt; iPodLinux projekta, koji omogućava da pokrenete Linux sistem na iPod-u (uz gomilu programčića, igrica i sl. mada na mom iPod mini-ju UI nije ispravno iscrtan kao na modernijim iPod-ovima) postoji ponešto informacija o ovim igricama, ali sve dok Apple ne objavi SDK, ne verujem da će se išta korisno postići reverzovanjem. U &lt;a href=&quot;http://osnews.com/story.php?news_id=15846&quot;&gt;ovom članku&lt;/a&gt; objavljenom na OSnews.com navedene su neke sjajne ideje za nove iPod igrice, a imajući u vidu veličinu iPod tržišta i nezasićenost istog igricama, postojanje javnog SDK (pa makar on zahtevao OSX razvojne alate poput Xcode-a) bi bilo jako zanimljivo. Da ne pominjem sve druge mogućnosti koje bi došle uz objavljivanje API-ja, poput nestanka monopola u iPod/iTunes svetu? :)&lt;/p&gt;
</description>
        <pubDate>Fri, 15 Sep 2006 14:27:05 +0200</pubDate>
        <link>https://blog.goranrakic.com/2006/09/novotarije_u_ipodu_i_nedostajuca_otvorena_specifikacija.html</link>
        <guid isPermaLink="true">https://blog.goranrakic.com/2006/09/novotarije_u_ipodu_i_nedostajuca_otvorena_specifikacija.html</guid>
 </item>
 
 <item>
       <title>Cena zaštite sadržaja u Windows Vista-i</title>
        <description>&lt;p&gt;Prenosim isečke iz zaista sjajnog teksta &quot;&lt;a href=&quot;http://www.cs.auckland.ac.nz/~pgut001/pubs/vista_cost.txt
&quot;&gt;A Cost Analysis of Windows Vista Content Protection&lt;/a&gt;&quot;, čiji je autor Peter Gutmann. Sam tekst je zanimljivo pisan, obiluje referencama i konkretnim opisom
problema pa se moze svašta i naučiti.&lt;/p&gt;

&lt;blockquote&gt;
Windows Vista uključuje pozamašne izmene osnovnih delova operativnog
sistema kako bi bila obezbeđena zaštita od kopiranja za tzv.
&quot;prvoklasni sadržaj&quot;, obično HD zapisi sa Blu-Ray i HD-DVD izvora. Ova
zaštita za sobom nosi nezanemarive troskove gledano u performansama i
stabilnosti sistema, zahteva veću tehničku podrsku, a pri tome
poskupljuje hardver i softver.
&lt;/blockquote&gt;

&lt;blockquote&gt;
...&lt;br/&gt;
Razmotrimo lekara koji koristi PC za kontrolu skenera dok sluša
pesme/film sa računara (CDROM uređaji u računarima na radnom mestu
svoj život neižbezno provedu puštajući audio ili MP3 diskove kako bi
oterali ostalu buku). Ako je bilo kakav &quot;prvoklasni sadrzaj&quot; prisutan,
zaštita u Vista-i će blago izmeniti sliku, što moze ugroziti živote
iako je razvojem tehnologije medicina upravo to želela da eliminiše.
Najstrašnije je da ne postoji lak način da se ovo zaobiđe - Vista će
bez najave izmeniti sadržaj koji se prikazuje u nekim situacijama (a
skoro nemoguće ih je unapared predvideti) zarad ugrađenog sistema
zaštite.
&lt;/blockquote&gt;
&lt;blockquote&gt;
...&lt;br/&gt;
Najgore je što ne postoji izbor. Proizvođači hardvera će morati ovo
da progutaju kako bi proizvodi radili sa Vista-om: &quot;Niko ne zahteva
potpisivanje ugovora, ali bez toga prvoklasan sadržaj neće biti moguće
reprodukovati&quot;. Kao proizvođač hardvera možete ostati sa strane, ako
vam ne smeta da vaš uređaj može da prikaže samo zabrljanu sliku lošeg
kvaliteta sa šuštećim zvukom kada je prisutan prvoklasni
sadržaj, dok vaša konkurencija nema ove (veštački stvorene) probleme.

A i kao korisnik nemate izbora. Bilo da koristite Windows Vista-u, XP,
95, GNU/Linux, FreeBSD, OS X, Solaris (na x86), ili skoro bilo koji
drugi operativni sistem, Windows-ova zaštita sadržaja će načiniti
hardver skupljim, manje pouzdanim, težim za programiranje i podršku,
ranjivijim, sa mnogo vise problema nekompatibilnosti. Zato što Windows
dominira tržištem, a proizvođači neće praviti više verzija proizvoda,
i oni koji ne koriste Windows će plaćati cenu zaštite sadržaja u
Windows Vista-i iako nikada neće koristili Windows na njima.
&lt;/blockquote&gt;
&lt;blockquote&gt;
...&lt;br/&gt;
Da bi cela stvar radila, specifikacije zahtevaju čuvanje detalja kako
uređaj radi u tajnosti. Jasno je da svako ko zna dovoljno kako
uređaj radi da može napisati drajver za neki ne-Windows sistem, zna
dovoljno da prevari zaštitu u Vista-i. Jedini način da ona funkcioniše
je da se nikakvi tehnički podaci ne objavljuju osim onog minimalnog
potrebnog za novinare i upoređivanje različitih modela.
&lt;/blockquote&gt;
&lt;blockquote&gt;
...&lt;br/&gt;
 &quot;Ovo uvećava cenu planiranja, uvećava vreme razvoja i smanjuje
  fleksibilnost za OEM prilagođavanja. Troškove snose kupci
računara, a mogući je i zastoj u ponudi platformi visokih performansi.&quot; --  ATI.
&lt;/blockquote&gt;

&lt;p&gt;
Za više ovakvih tekstova, možete pogledati novosti na
&lt;a href=&quot;http://badvista.fsf.org/&quot;&gt;http://badvista.fsf.org&lt;/a&gt; (kolona sa desne strane).&lt;/p&gt;</description>
        <pubDate>Wed, 27 Dec 2006 23:19:05 +0100</pubDate>
        <link>https://blog.goranrakic.com/2006/12/cena_zastite_sadrzaja_u_windows_vistai.html</link>
        <guid isPermaLink="true">https://blog.goranrakic.com/2006/12/cena_zastite_sadrzaja_u_windows_vistai.html</guid>
 </item>
 
 <item>
       <title>Komentar na &quot;Đelić iz Davosa: Treći dan&quot; sa B92 Blog-a</title>
        <description>Božidar Đelić je pre par dana počeo da na B92 Blog-u objavljuje zapise sa njegove posete Svetskom ekonomskom forumu u Davosu. Ono što je &lt;a href=&quot;http://blog.b92.net/node/4022&quot;&gt;meni privuklo pažnju&lt;/a&gt; jeste: 
&lt;blockquote&gt;
&lt;p&gt;
Prvo, razgovarao sam sa predsdnikom Majkrosofta Internejšenl koji vodi u firmi sva tržišta sem SAD, Žan-Filipom Kurtua (Jean-Philippe Courtois) o strateškom partnerstvu koji bi Srbija i Majkrosfot mogli da formiraju.
&lt;/p&gt;
...
&lt;p&gt;
Dogovorili smo se da se, po formiranju reformske vlade, napravi veoma ambiciozan 
višegodišnji plan razvoja elektronske srpske državne uprave (e-government) gde 
tragično kaskamo za našim susedima, kamoli svetskim liderima.
&lt;/p&gt;
&lt;/blockquote&gt;

&lt;p&gt;
&lt;strong&gt;A ovo je komentar koji sam tamo objavio, a ovde ga u delu prenosim:
&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;
Zanimljivo mi je da ignorišete e-Europe 2005 plan i iDABC inicijativu pri Evropskoj komisiji za elektronsku upravu koja podržava upotrebu slobodnog softvera u javnom sektoru prvenstveno radi dostupnosti i prilagodljivosti softvera svim građanima. I Slovenija i Hrvatska su usvojile sličnu politiku korišćenja slobodnog softvera.
&lt;/p&gt;

&lt;blockquote&gt;
    [Slobodan softver] dozvoljava organizacijama da dele rezultate i know-how i prilagode gotovo njihovim potrebama. Ne manje važno, osigurava privrženost otvorenim standardima, pa olakšava međupovezanost i daje jednak pristup informacijama i uslugama javnog sektora...
&lt;/blockquote&gt;

&lt;p&gt;
Ja ne kažem da sa nekim ne treba razgovarati. Lično bih želeo da oni zaposle još 1000 naših stručnjaka i prihvate otvoreni model razvoja softvera (iako su obe stvari podjednako nerealne). Pozivam Vas samo da sagledate i drugu opciju koju lično podržavam i za koju verujem da može imati daleko bolji učinak na razvoj domaće softverske ICT industrije.
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Kao još jedan prilog mojim stavovima uputio bih vas na studiju koju je podržala Evropska komisija &lt;a href=&quot;http://ec.europa.eu/enterprise/ict/policy/doc/2006-11-20-flossimpact.pdf&quot;&gt;o uticaju slobodnog softvera na inovacije i konkurentsku prednost&lt;/a&gt; kada je reč o evropskom ICT sektoru, objavljenoj krajem prošle godine.
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Posebno važno mesto slobodni softver ima i u obrazovanju. Brojni zaključci OLPC projekta (laptop za 100$) koji podržava i UN pokazuju da se tako pružaju jednake šanse svima, razvija znatiželja kod pojedinaca, a zašto da ne pomenem i značajnu materijalnu uštedu. Sve su to razlozi zašto je izabran upravo slobodan softver. U komentarima je već pomenuta Ekstramadura u Španiji, koja je po mnogo čemu slična nama. Kompletan sistem sa sve obukom i prilagođavanjem je koštao manje od milion umesto 18 miliona evra. A i taj novac je ostao u lokalnoj sredini. Mislite o tome.
&lt;/p&gt;</description>
        <pubDate>Sat, 27 Jan 2007 21:15:55 +0100</pubDate>
        <link>https://blog.goranrakic.com/2007/01/komentar_na_djelic_iz_davosa_treci_dan_sa_b92_bloga.html</link>
        <guid isPermaLink="true">https://blog.goranrakic.com/2007/01/komentar_na_djelic_iz_davosa_treci_dan_sa_b92_bloga.html</guid>
 </item>
 
 <item>
       <title>Novo izdanje Gnoma!</title>
        <description>&lt;center&gt;&lt;img alt=&quot;gnome-2-18.png&quot; src=&quot;http://blog.goranrakic.com/uploads/gnome-2-18.png&quot; width=&quot;540&quot; height=&quot;313&quot; /&gt;&lt;/center&gt;

&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://gnome.org&quot;&gt;Vrhunsko slobodno radno okruženje&lt;/a&gt;, u verziji 2.18, izgleda i ponaša se bolje nego ikada. Prisutna su brojna unapređenja po pitanjima izgleda i brzine, ali i sve veća zbirka uključenih programa.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Lična sigurnost je sada dostupna u radnom okruženju i omogućava elektronski potpisanu komunikaciju, šifrovanje elektronske pošte i lokalnih datoteka, baš kao i lako upravljanje ličnim ključevima.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Još važnije od svega ovoga — po prvi put uključujemo igrice za igranje u mreži, šah sa 3D prikazom i beskrajnu zabavu uz sudoku. :)&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Gnom radno okruženje je dostupno u slobodnim i komercijalnim operativnim sistemima kao što su Debian, Fedora, Mandriva, OpenSolaris, RedHat, SLED i Ubuntu i dr.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Pročitajte &lt;a href=&quot;http://www.gnome.org/start/2.18/notes/sr/&quot;&gt;zvanične beleške o novom izdanju&lt;/a&gt; i saznajte šta je novo u vašim omiljenim programima: Tomici, Nautilusu, Spoznaji, Gnomovom upravniku potrošnjom, Evinsu…&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Kao i u prethodnim izdanjima, prevod na srpski jezik (ćirilica i latinica) je dostupan zahvaljujući aktivnosti nas iz grupe okupljene oko lokacije &lt;a href=&quot;http://prevod.org&quot;&gt;prevod.org&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Značajna su i unapređenja u pristupačnosti i tehnologijama za ispomoć, ugrađeni čitač ekrana pored &lt;a href=&quot;http://live.gnome.org/TwoPointSeventeen/ReleaseNotes/Orca&quot;&gt;ostalih izmena&lt;/a&gt; sada ima i podršku za neke nove slobodne sintisajzere govora. Šteta što podrška za srpski jezik tamo nedostaje.&lt;/p&gt;
</description>
        <pubDate>Thu, 15 Mar 2007 19:42:03 +0100</pubDate>
        <link>https://blog.goranrakic.com/2007/03/novo_izdanje_gnoma.html</link>
        <guid isPermaLink="true">https://blog.goranrakic.com/2007/03/novo_izdanje_gnoma.html</guid>
 </item>
 
 <item>
       <title>Konferencija, problem sa domenom</title>
        <description>&lt;p&gt;Upravo sam se vratio iz Zagreba sa DORS/CLUC konferencije, a kako je devbase.net domen istekao pre par dana, to je bilo prvo što sam sredio.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Dakle, ako ste pokušali da mi pošaljete nešto e-poštom, uradite to ponovo, jer poruku nisam dobio.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Detaljniji “izveštaj” sa konferencije sledi sutra tokom dana, a možda o tome čitate i u narednom broju GNUzille (Ivane?).&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Dopuna:&lt;/strong&gt; Izveštaj &lt;a href=&quot;http://ivan.fsnserbia.org/?p=171&quot;&gt;ćete ipak čitati&lt;/a&gt; u 29. broju GNUzilla magazina.&lt;/p&gt;
</description>
        <pubDate>Sun, 22 Apr 2007 20:57:26 +0200</pubDate>
        <link>https://blog.goranrakic.com/2007/04/konferencija_problem_sa_domenom.html</link>
        <guid isPermaLink="true">https://blog.goranrakic.com/2007/04/konferencija_problem_sa_domenom.html</guid>
 </item>
 
 <item>
       <title>Najava: Niš(ta) se neće dogoditi II</title>
        <description>&lt;p&gt;
&lt;a href=&quot;http://ivan.fsnserbia.org/?p=167&quot;&gt;Ivan&lt;/a&gt; je već pisao o &lt;a href=&quot;http://groups.google.com/group/nistasenecedogoditi/&quot;&gt;ovom događaju&lt;/a&gt;, a ja prenosim i „zvaničnu“ najavu...
&lt;/p&gt;
&lt;blockquote&gt;
&lt;p&gt;
U subotu 13.05. od 14:00 (ili ranije) do nedelje u 18:00 (pa i kasnije) na
niškom elektronskom fakultetu &lt;a href=&quot;http://gnu.elfak.ni.ac.yu/&quot;&gt;GNU Klub&lt;/a&gt; će ugostiti hakere iz Zagreba,
Skopja, Sarajeva, &lt;a href=&quot;http://www.ns-linux.org/&quot;&gt;Novog Sada&lt;/a&gt; i Beograda. Iako lista uzvanika zvuči kao
vrlo važan međunarodni summit ovaj geekohakerski događaj/družijanac
ponosno najavljuje da se kao ni &lt;a href=&quot;http://gomez.unze.ba/?p=32&quot;&gt;u Sarajevu ranije&lt;/a&gt; ponovno: &quot;Niš(ta)
neće dogoditi&quot;. Onima što vole imena i &#39;brandove&#39; ovaj put dodajemo II
i zagrade, pa se čitamo: &quot;Niš(ta) se neće dogoditi II&quot;. Haha. Pa šta.
&lt;/p&gt;&lt;p&gt;
Skopski hakeri/ce okupljaju se utorkom na večerima &quot;&lt;a href=&quot;http://spodeliznaenje.blogspot.com/&quot;&gt;spodeli znaenje&lt;/a&gt;&quot; i
na tim večerima, well, dijele znanje. Zagrebački hakeri/ce se redovito
okupljaju subotom na dugim  popodnevima pod imenom &quot;&lt;a href=&quot;http://www.razmjenavjestina.org/&quot;&gt;razmjena vještina&lt;/a&gt;&quot;
i na tim popodnevima, well, razmjenjuju vještine. &lt;a href=&quot;http://www.linux-beograd.org.yu/&quot;&gt;Beogradski&lt;/a&gt; hakeri/ce
su baš ovih dana krenuli sa install festovima na kojima slave instalacije
gnu/linuxa na raznorazne uređaje. &lt;a href=&quot;http://www.linux.org.ba/&quot;&gt;Sarajlije&lt;/a&gt; se skupljaju svakog četvrtka u
Nansen Dijalog Centru u Sarajevu i diskutuju o nama svima &#39;milim&#39; stvarima.
U &lt;a href=&quot;http://gnu.elfak.ni.ac.yu/&quot;&gt;GNU Klubu&lt;/a&gt; zapravo nema hakera a ni hakerica, tamo se subotom okuplja
gomila klinaca, hacker wannabe-a i ostale bagre koja je uspela da zavara
hacker zajednicu regiona i da ih namami u Niš ovog vikenda. Ako ništa
drugo, bar su čačkalice (po povoljnoj ceni za učesnike) nabavili.
&lt;/p&gt;
&lt;/blockquote&gt;
&lt;p&gt;
&lt;strong&gt;Vidimo se u Nišu!&lt;/strong&gt;
&lt;/p&gt;</description>
        <pubDate>Thu, 10 May 2007 23:01:57 +0200</pubDate>
        <link>https://blog.goranrakic.com/2007/05/najava_nista_se_nece_dogoditi_ii.html</link>
        <guid isPermaLink="true">https://blog.goranrakic.com/2007/05/najava_nista_se_nece_dogoditi_ii.html</guid>
 </item>
 
 <item>
       <title>Oslobođenje</title>
        <description>&lt;img alt=&quot;liberation.jpg&quot; src=&quot;http://blog.goranrakic.com/uploads/liberation.jpg&quot; width=&quot;348&quot; height=&quot;239&quot; align=&quot;left&quot; hspace=&quot;10&quot;/&gt;&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;https://www.redhat.com/&quot;&gt;RedHat&lt;/a&gt; je objavio familiju slobodnih slovnih likova (fontova) pod GNU GPL2 licencom, koji su veličinom uporedivi sa MS Times, Arial i Courier slovnim likovima. Pod nazivom &lt;a href=&quot;https://www.redhat.com/promo/fonts/&quot;&gt;Liberation&lt;/a&gt;, familija bi trebala da zameni ove standardno korišćene, ali vlasničke slovne likove koji su ranije bili dostupni u binarnoj formi unutar msttcorefonts paketa.
&lt;/p&gt;&lt;p&gt;
Podržani su Sans, Serif i Mono setovi (u normalnoj, masnoj i kurziv varijanti) i kako je reč o TTF slovnim likovima, mogu se koristiti skoro svuda.
&lt;/p&gt;&lt;p&gt;
Tarball arhivu ili RPM paket za RHEL je moguće preuzeti sa &lt;a href=&quot;https://www.redhat.com/promo/fonts/&quot;&gt;ove stranice&lt;/a&gt;. A ako želite da zavarate programe koji uporno traže MS fontove, u ~/.fonts datoteku dodajte sledeću definiciju zamena:
&lt;/p&gt;
&lt;br clear=&quot;left&quot;/&gt;
&lt;blockquote&gt;&lt;pre&gt;
&amp;lt;!-- Liberation fonts --&amp;gt;
&amp;lt;match target=&quot;pattern&quot;&amp;gt;
  &amp;lt;test qual=&quot;any&quot; name=&quot;family&quot;&amp;gt;&amp;lt;string&amp;gt;Times New Roman&amp;lt;/string&amp;gt;&amp;lt;/test&amp;gt;
  &amp;lt;edit name=&quot;family&quot; mode=&quot;assign&quot;&amp;gt;&amp;lt;string&amp;gt;Liberation Serif&amp;lt;/string&amp;gt;&amp;lt;/edit&amp;gt;
&amp;lt;/match&amp;gt;
&amp;lt;match target=&quot;pattern&quot;&amp;gt;
  &amp;lt;test qual=&quot;any&quot; name=&quot;family&quot;&amp;gt;&amp;lt;string&amp;gt;Arial&amp;lt;/string&amp;gt;&amp;lt;/test&amp;gt;
  &amp;lt;edit name=&quot;family&quot; mode=&quot;assign&quot;&amp;gt;&amp;lt;string&amp;gt;Liberation Sans&amp;lt;/string&amp;gt;&amp;lt;/edit&amp;gt;
&amp;lt;/match&amp;gt;
&amp;lt;match target=&quot;pattern&quot;&amp;gt;
  &amp;lt;test qual=&quot;any&quot; name=&quot;family&quot;&amp;gt;&amp;lt;string&amp;gt;Courier&amp;lt;/string&amp;gt;&amp;lt;/test&amp;gt;
  &amp;lt;edit name=&quot;family&quot; mode=&quot;assign&quot;&amp;gt;&amp;lt;string&amp;gt;Liberation Mono&amp;lt;/string&amp;gt;&amp;lt;/edit&amp;gt;
&amp;lt;/match&amp;gt;
&lt;/pre&gt;&lt;/blockquote&gt;</description>
        <pubDate>Fri, 11 May 2007 04:41:08 +0200</pubDate>
        <link>https://blog.goranrakic.com/2007/05/oslobodjenje.html</link>
        <guid isPermaLink="true">https://blog.goranrakic.com/2007/05/oslobodjenje.html</guid>
 </item>
 
 <item>
       <title>Slike iz Niša</title>
        <description>&lt;div style=&quot;overflow:auto;text-align:center&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;nsnd_kolaz.jpg&quot; src=&quot;http://blog.goranrakic.com/uploads/nsnd_kolaz.jpg&quot; width=&quot;650&quot; height=&quot;390&quot; /&gt;&lt;/div&gt;

&lt;p&gt;Kao što je Marcell rekao na dopisnoj listi: „sto se mene tice maturalna ekskurzija na kojoj se nista ne dogadja svakih par mjeseci negdje na podrucju sireg balkana je dovoljno dobar zivotni plan…“&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Još jednom ću pohvaliti Milana, Mladena i Darka za organizaciju, a za mesto narednog okupljanja, kako iz Novog Sada niko nije došao smo izglasali upravo Novi Sad, tamo negde u vreme exit-a… ;) Aj’ toliko, a ja odoh u &lt;a href=&quot;http://portal.komora.net/pksweb/servlet/pksweb.XMLProcesor?i_sys=pks&amp;amp;i_xml=a10005&amp;amp;i_xsl=s10105&amp;amp;i_param=ID|704|&amp;amp;i_pagenumber=1&amp;amp;i_numberrecords=10&quot;&gt;PKS&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;
</description>
        <pubDate>Thu, 17 May 2007 11:58:13 +0200</pubDate>
        <link>https://blog.goranrakic.com/2007/05/slike_iz_nisa.html</link>
        <guid isPermaLink="true">https://blog.goranrakic.com/2007/05/slike_iz_nisa.html</guid>
 </item>
 
 <item>
       <title>Close gedit window when last tab is closed</title>
        <description>&lt;p&gt;I am using gedit quite a lot. It’s reasonably fast and it provides some nice functionality via &lt;a href=&quot;http://live.gnome.org/Gedit/Plugins&quot;&gt;plugins&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;But I don’t like that gedit window stays open even when there are no tabs. I know that it’s a feature, and that there is a CTRL+Q for closing gedit, it’s just that I would like to use CTRL+W all the time.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Some time ago I patched gedit, but today I realized it’s better to write this as a plugin so I can use standard package from Ubuntu and not have to rebuilt it by myself.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;So, here it is — &lt;a href=&quot;http://blog.goranrakic.com/uploads/gedit-tabclose-1.0.tar.gz&quot;&gt;gedit tabclose plugin&lt;/a&gt;, version 1.0. README and INSTALL files are in the archive.&lt;/p&gt;
</description>
        <pubDate>Mon, 01 Oct 2007 14:29:55 +0200</pubDate>
        <link>https://blog.goranrakic.com/2007/10/close_gedit_window_when_last_tab_is_closed.html</link>
        <guid isPermaLink="true">https://blog.goranrakic.com/2007/10/close_gedit_window_when_last_tab_is_closed.html</guid>
 </item>
 
 <item>
       <title>System.hack(), razgovor i izložba — 23. i 24. novembar u Beogradu</title>
        <description>&lt;p&gt;U kulturnom centru REX (Jevrejska 16), &lt;strong&gt;23. novembra od 20:00&lt;/strong&gt; 
&lt;a href=&quot;http://kuda.org/&quot;&gt;Kuda.org&lt;/a&gt; i &lt;a href=&quot;http://www.mi2.hr/&quot;&gt;Multimedijalni institut&lt;/a&gt; organizuju razgovor „&lt;strong&gt;Hakerska kultura&lt;/strong&gt;: Moguće istorije alternativnih budućnosti tehnologija“.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;U razgovoru će učestvovati:
&lt;ul&gt;&lt;li&gt;&lt;a href=&quot;http://en.wikipedia.org/wiki/Patrice_Riemens&quot;&gt;Patrice Riemens&lt;/a&gt;: socijalni geograf, zagovornik slobodnog softvera i član holandske hakerske grupe Hippies from Hell&lt;/li&gt;
&lt;li&gt;&lt;a href=&quot;http://mako.cc/&quot;&gt;Benjamin Mako Hill&lt;/a&gt;: programer, borac za slobodni softver i slobodnu kulturu, član upravnog odbora Free Software Foundation i stvaralac na projektu One Laptop per Child&lt;/li&gt;
&lt;li&gt;&lt;a href=&quot;http://wiki.icommons.org/index.php/User:Marcell_Mars&quot;&gt;Marcell Mars&lt;/a&gt;: haker i lejmer&lt;/li&gt;
&lt;li&gt;Tomislav Medak: filozof, medijolog i borac za slobodni softver i slobodnu kulturu&lt;/li&gt;
&lt;/ul&gt;
&lt;/p&gt;

&lt;blockquote&gt;
&lt;p&gt;Razgovor če pokušat odgovoriti na pitanje što je hakiranje kao tehnološka i društvena praksa. Bilo da je riječ o proučavanju zatvorenih tehnoloških uređaja, o programerskom radu na stvaranju slobodnog softvera ili o provaljivanju u informacijske sisteme koji upravljaju procesima u suvremenom društvu, hakiranje uvijek polazi od shvaćanja da su tehnologije oruđe društvene kontrole i da je u društvu kojim dominiraju tehnologije znanje o funkcioniranju tehnologija i kontrola nad tehnološkim razvojem pitanje političke slobode.
&lt;/p&gt;&lt;p&gt;
Razgovor će tematizirati tu hakersku praksu i kulturu kroz njenu historiju,  političku poziciju prema ekonomski određenom razvoju tehnologija i formativnoj ulozi tehnologija u suvremenim društvima, društveno-organizacijsku ulogu u novonastajećim distributivno-kolaborativnim formama društvene proizvodnje, odnos prema kulturnoj reprezentaciji i kulturnoj industriji.&lt;/p&gt;&lt;/blockquote&gt;

&lt;hr/&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Izložba &lt;a href=&quot;http://systemhack.org/&quot;&gt;System.hack()&lt;/a&gt;&lt;/strong&gt; bavi se istorijom, širim društvenim i umetničkim značajem domišljatosti kojima su otvarani zatvoreni tehnološki sistemi kao oružja društvene kontrole.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Moment izvrsnosti u programiranju naziva se hak. Savršeni hak je iznenađujuć, medijski atraktivan, lucidan u korištenju tehnologije, duhovit i nenasilan. System.hack() je svaki hak koji otvara neki zatvoreni sustav, a otvorene sustave pretvara u trajno dinamične. &lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Izložbeni prostor nije galerija, već unutrašnjost hotelske sobe. Hotelska soba ima funkciju vodiča kroz popratni katalog. Natpisi uz izložene predmete upućuju na ogled u katalogu koji pokušava pružiti odgovor na pitanja koje postavlja pojedini rad i njegov društveni kontekst. &lt;/p&gt;

&lt;p&gt;O hakovima u katalogu, koji dobija svaki posetilac, pišu: Jonah Brucker-Cohen, Benjamin Mako Hill, Marcell Mars, Tomislav Medak, Ognjen Strpić i McKenzie Wark. Više o projektu možete saznati i u njemu učestvovati na &lt;a href=&quot;http://www.systemhack.org&quot;&gt;http://www.systemhack.org&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Dakle, u sobi hotela Kasina, Terazije 25, biće otvorena za razgledanje 23. i 24. novembra od 17-20h. Kroz izložbu vode Vas kustosi Tomislav Medak i Marcell Mars.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Izloženi hakovi:
&lt;ul&gt;&lt;li&gt;Orson Wells: Rat svjetova &lt;/li&gt;
&lt;li&gt;Heath Bunting: Superweed kit &lt;/li&gt;
&lt;li&gt;John Draper: Captain Crunch zviždaljka &lt;/li&gt;
&lt;li&gt;Richard Stallman: GNU Opća javna licenca &lt;/li&gt;
&lt;li&gt;Michael Steil: Linux na Xboxu &lt;/li&gt;
&lt;li&gt;neznani haker: probijanje digitalne zaštite na CD-u&lt;/li&gt; 
&lt;/ul&gt;
Saznajte koji sistem je hakovan, kako i šta je specifičan hak u pojedinom radu...
&lt;/p&gt;

&lt;hr/&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Novi Sad: razgovor će biti 20. novembra od 20:00 u omladinskom centru CK 13, (Vojvode Bojovića 13), a izložba u sobi hotela Mediteraneo, Ilije Ognjanovića 10, će biti otvorena za posete 21. i 22. novembra od 16-21h&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;</description>
        <pubDate>Fri, 16 Nov 2007 20:11:18 +0100</pubDate>
        <link>https://blog.goranrakic.com/2007/11/systemhack_razgovor_i_izlozba_23_i_24_novembar_u_beogradu.html</link>
        <guid isPermaLink="true">https://blog.goranrakic.com/2007/11/systemhack_razgovor_i_izlozba_23_i_24_novembar_u_beogradu.html</guid>
 </item>
 
  </channel>
</rss>
